Madrigalista
Vert je bio jedan od najboljih madrigalista kasnog 16-og veka. Napisao je preko 230 madrigala, kao i preko 150 duhovnih kompozicija, u kojima je pokazao izuzetnu kontrapunktsku veštinu. Njegovi madrigali bili su veoma napredni…
Vert je bio jedan od najboljih madrigalista kasnog 16-og veka. Napisao je preko 230 madrigala, kao i preko 150 duhovnih kompozicija, u kojima je pokazao izuzetnu kontrapunktsku veštinu. Njegovi madrigali bili su veoma napredni…
Srpski kompozitor i muzički pisac, Petar Konjović, gimnaziju je završio u Novom Sadu, a onda upisao Srpsku učiteljsku školu u Somboru, gradu koji je tada bio glavno žarište muzičkog života…
Bartolomeo Kristofori (Bartolomeo Cristofori di Francesco), italijanski graditelj instrumenata, rođen je na današnji dan, 4. maja 1655. godine. O njegovom detinjstvu i mladosti se malo zna. Sa 33 godine stupio […]
Maksim počinje saradnju sa kompozitorom Tonči Huljićem, koji je komponovao nekoliko numera i za poznati ženski kvartet „Bond“. Nastaje album „The Piano Player“, na kome Maksim izvodi klasične kompozicije u kombinaciji sa pop muzikom…
Rođen je na Siciliji, u Palermu, a školovao se u Rimu, kod Đakoma Karisima. Zahvaljujući svojoj operi „Gli Equivoci nell sembiante“, dobio je pokroviteljstvo škotske kraljice Kristine, koja je u to vreme živela u Rimu…
Godine 1951. Hačaturjan postaje profesor na „Gnjesin akademiji“ i na Moskovskom pedagoškom institutu. Smatra se jednim od trojice „titana“ u Sovjetskoj muzici, zajedno sa Prokofjevim i Šostakovičem…
Posle diplomiranja, 1899. godine, pridružuje se orkestru svog oca u Beču, kao asistent dirigenta. Tri godine kasnije postaje dirigent čuvenog Bečkog Teatra, u kome je izvedena i njegova prva opera…
Kada je dirigent Pol Saher imao 84 godine, njegovo bogatstvo procenjeno je na treće po veličini u svetu, a 9 godina kasnije smatrao se najbogatijim čovekom u Evropi…
Interesantno je da je Skrjabin imao teoriju po kojoj svakom tonalitetu odgovara određena boja. Njegovo orkestarsko delo „Prometej: Poema vatre“ sadrži i deo koji je napisan za „klavir sa svetlima“ …
Bio je otac Avgusta i Frensisa Ford Kopole i Talije Šir, kao i deda Nikolasa Kejdža, Sofije Kopole i Džejsona Švarcmana. Kad je umro, njegov unuk Robert Švarcman promenio je ime u Karmajn, dedi u čast…
Svoj debi Astrid je imala 6. decembra 1941. godine, u Njujorku, kao Ziglinda u Vagnerovoj operi „Valkire“. To je bila njena prva glavna uloga i bila je trijumfalna. Posle toga nastupala je u Londonu, u Firenci, u Bajrojtu i Minhenu…
Sa samo 19 godina dobio je mesto kapel-majstora u Bolonjskoj crkvi, gde su njegove kompozicije odmah bile primećene. Na nagovor prijatelja, otvorio je školu za kompozitore, kroz koju je prošlo i nekoliko slavnih muzičara…