Poslednji madrigalista
Do svoje 40-te godine Monteverdi je pisao uglavnom madrigale – napisao je ukupno 9 knjiga madrigala. Iako danas stil prvih Monteverdijevih opera deluje primitivno, u svoje vreme on je smatran vrlo modernim kompozitorom…
Do svoje 40-te godine Monteverdi je pisao uglavnom madrigale – napisao je ukupno 9 knjiga madrigala. Iako danas stil prvih Monteverdijevih opera deluje primitivno, u svoje vreme on je smatran vrlo modernim kompozitorom…
U to vreme nije se smatralo prikladnim za ženu da ima muzičku karijeru, tako da je Fani ostala amaterski muzičar, u senci svog brata. Njen otac bio je prvi koji joj je rekao da bi komponovanje ipak trebalo da prepusti Feliksu. Međutim, Feliks se nije slagao sa svojim ocem…
Seviljski berberin (Il barbiere di Siviglia) je komična opera u dva čina (tri slike), italijanskog kompozitora Đoakina Rosinija. Libreto je napisao Sterbini, prema istoimenoj komediji Bomaršea. Premijerno je izvedena 20. […]
Još kao dečak, sam je ovladao sviranjem na tamburi, gitari, harmonici i klaviru. Međutim, i pored očiglednog talenta, njegovi roditelji bili su protiv njegovog muzičkog obrazovanja, jer se u to vreme profesija muzičara nije smatrala uglednom…
Svoju treću simfoniju, poznatiju pod nazivom „Eroika“, Betoven je prvobitno želeo da posveti Napoleonu. On je bio, naime, oduševljen činjenicom da je jedan „čovek iz naroda“ uspeo da postane vladar cele Francuske…
Još kao mali, Fore je pokazao neverovatan muzički talenat, tako da su ga roditelji već u devetoj godini poslali u Pariz, na studije u „Nidermajer“, institut za crkvenu muziku. Najviše uticaja na njegov dalji razvoj imao je kompozitor Kamij Sen-Sans…
Zahvaljujući pevanju svoje majke, Slavenski se upoznao i sa međumurskim folklorom, koji mu je kasnije bio inspiracija u mnogim kompozicijama. Njegov talenat i vredan rad obezbedili su mu mesto na Konzervatorijumu u Budimpešti…
Jednom prilikom, u Drezdenu je bilo zakazano takmičenje između Johana Sebastijana Baha i tada poznatog, francuskog orguljaša i čembaliste, Maršana…
Tekst za „Marseljezu“ nastao je na jednoj zabavi, posle večere, kada je kompozitor bio u neverovatno patriotskom raspoloženju. Muzika je, zapravo, delo italijanskog kompozitora Batiste Vitorija,…
Na poziv ruske kraljice, Paizjelo je otišao u Sankt Peterburg 1776. godine, gde je, pored mnogih drugih uspešnih dela, komponovao i svoje remek-delo, „Seviljskog berberina“, koji je uskoro postao poznat i tražen u celoj Evropi…
Zahvaljujući svojoj virtuoznosti i muzikalnosti, Đulijani je vrlo brzo postigao veliki uspeh i postao poznata ličnost. Držao je koncerte po celoj Evropi i kretao se u društvu mnogih slavnih kompozitora tog vremena, kao što su Rosini i Betoven…
Kada je, na vrhuncu svoje evropske slave, Igor Stravinski došao u Barselonu, kako bi dirigovao izvođenju svojih kompozicija, na železničkoj stanici dočekala ga je horda obožavalaca…