Šopenov Nokturno
Iako je Šopenov Nokturno u cis-molu (Op. posth.) u originalu je napisan za klavir, postoji i prerađena verzija za violinu i klavir. Predstavljam Vam obe verzije, pa sami odlučite koja […]
Iako je Šopenov Nokturno u cis-molu (Op. posth.) u originalu je napisan za klavir, postoji i prerađena verzija za violinu i klavir. Predstavljam Vam obe verzije, pa sami odlučite koja […]
Krajem 1896. godine Satijeva popularnost počela je da opada, a samim tim i njegova finansijska situacija se pogoršala. Kako bi pomogao prijatelju i privukao ponovo pažnju na njegova dela, Debisi, čija popularnost je tada rasla, je napravio i orkestarsku obradu Satijevih kompozicija…
Kada je 1801. godine Betoven završio sa komponovanjem svoje sonate br. 14, u cis-molu (op. 27 br.2), dodao je i naziv „Quasi una fantasia“ (kao fantazija), što se najviše odnosi […]
Iako su Domingoi Kareras danas veliki prijatelji, nije uvek bilo tako. Zbog političkih nesuglasica, ova dva tenora su 1984. godine postali neprijatelji. To je bilo toliko ozbiljno da nisu uopšte želeli da nastupaju zajedno na koncertima…
Ovo je, zapravo, treći stav svite „Skaramuš“ (Scaramouche), koja je u originalu napisana za alt saksofon i orkestar 1937. godine. Dve godine kasnije prerađena je i za klarinet i orkestar, a 1941. godine pojavila se i verzija za dva klavira…
U drugom delu teksta o alteracijama možete saznati šta su to alterovani akordi i gde se sve mogu javiti. Takođe postoji i tekst o alteraciji IV stupnja na više, kao […]
Rad na ovom delu Debisi je započeo 1890. godine, ali je dosta toga izmenio do njegovog objavljivanja 1905. godine, najverovatnije na zahtev svog izdavača. Iako se ne zna sa sigurnošću šta je napisano 1890. godine, a šta je nastalo kasnije, zna se da je Debisi promenio nazive za bar dva stava…
Pošto je vrlo rano počeo da pokazuje zanimanje za muziku, počeo je da ide na časove kod lokalnog violiniste. Svoj prvi javni nastup imao je već sa 7 godina, a u 10-oj godini napisao je i svoju prvu kompoziciju – gudački kvartet!
Britn je kao temu uzeo Rondo iz kompozicije Abdelazar, koju je napisao Henri Persl. Delo počinje tako što ceo orkestar odsvira temu, a zatim svaka sekcija orkestra svira po jednu varijaciju – prvo drveni duvači, zatim gudači, sledi harfa, limeni duvači i na kraju udaraljke.
Pošto je bio pacifista, Britn je napustio Englesku 1939. godine, kada je počeo II svetski rat. Otišao je u Ameriku, gde je živeo sve do 1942. godine. U ovom periodu puno je komponovao, a njegovo najuspelije delo je opera „Piter Grajms“…
Zanimljivo je da je najpoznatiji tango (igra koja je nastala u Argentini) napisao zapravo danski kompozitor Jakob Gade. Kažu da ga je za ovu muziku inspirisao članak u novinama u kome je objavljeno da je muž, u napadu ljubomore, ubio svoju ženu…
Dok je pripremao muzičku dramu „Parsifal“, Riharda Vagnera, poznati dirigent Karl Muk imao je problema sa nekim pevačima…